Vitamin D, također poznat kao vitamin sunca, proizvodi se u tijelu nakon izlaganja sunčevim zrakama. Može se unijeti u organizam i pomoću hrane i dodataka prehrani.

Proizvesti ili unijeti dovoljnu količinu vitamina D je nužno iz više razloga. Vitamin D ima važne uloge u tijelu kao što su: održavanje zdravlja kostiju i zuba, podrška ispravnom funkcioniranju imunološkog sistema, mozga i živaca, reguliranje nivoa inzulina u tijelu, čime se drži pod kontrolom i dijabetes, podržavanje funkcije pluća i kardiovaskularnog zdravlja, utjecanje na ekspresiju gena povezanih s razvojem raka.

ŠTA JE VITAMIN D

Vitamin D se, unatoč svome imenu, smatra pro-hormonom, a ne klasičnim vitaminom. Vitamini su hranjive materije koje se unose hranom i ne proizvode se unutar ljudskog tijela. Vitamin D se sintetizira u tijelu kada se koža izloži sunčevim zrakama. Procjenjuje se da je potrebno izložiti veću površinu kože 5-10 minuta dnevno, barem 2 puta sedmično kako bi se proizvela dovoljna količina vitamina D. Ipak, nakon sinteze, njegovo razlaganje je jako brzo, što znači da se zalihe brzo troše, naročito tokom zime i hladnijih mjeseci s nedovoljnom količinom insolacije. Novija istraživanja pokazuju da veliki dio svjetske populacije pati od nedostatka vitamina D.

ZDRAVSTVENE KORISTI VITAMINA D

  1. Vitamin D za zdrave kosti

Vitamin D igra ključnu ulogu u reguliranju kalcija i održavanje nivoa fosfora u krvi, što su dva faktora za održavanje zdravlja kostiju. Potreban nam je vitamin D kako bismo apsorbirali kalcij unutar crijeva i spriječili njegovo izlučivanje putem urinarnog sistema. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis. Kod odraslih, nedostatak vitamina D izaziva osteoporozu i osteomalaciju, odnosno omekšavanje kostiju. Osteomalacija se manifestira malom gustoćom kostiju i slabostima u mišićima. Osteoporoza je najučestalija bolest kod žena u postmenopauzi i kod muškaraca starije dobi.

  1. Smanjuje rizik za obolijevanje od gripe

Kada se djeci daje 1200 internacionalnih jedinica (IU) vitamina D dnevno tokom četiri mjeseca u zimskom periodu, preko 40% je smanjen rizik za obolijevanje od gripe tipa A.

  1. Smanjuje rizik za obolijevanje od dijabetesa

Nekoliko naučnih istraživanja je potvrdilo direktnu vezu između koncentracije vitamina D u krvi i rizika od obolijevanja od dijabetesa. Kod ljudi koji pate od dijabetesa tipa 2, nedostatak vitamina D negativno utječe na lučenje inzulina i glukoznu toleranciju. U studiji u kojoj se količina od 2000 IU dnevno davala djeci, dokazano je da su ta djeca imala 88% manji rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 1.

  1. Pozitivno djeluje na zdravlje djece

Djeca s normalnim krvnim pritiskom kojima je davano 2000 IU vitamina D dnevno su nakon 16 sedmica imali elastičnije zidove arterija od djece koja su unosila samo 400 IU dnevno.

Niže koncentracije vitamina D se vežu s povišenim rizikom i težim simptomima atopijskih i alergijskih bolesti kod djece, uključujući astmu, atopijski dermatitis i ekcem. Vitamin D može pojačati protuupalni efekat glukokortikoida, čineći ih potencijalno korisnim kao terapija za ljude koji pate od astme otporne na steroide.

  1. Zdrava trudnoća

Trudnice kojima nedostaje vitamin D imaju veći rizik za razvoj preeklampsije. Nedostatak vitamina D se veže s gestacijskim dijabetesom i bakterijskom vaginozom kod trudnica. Također je važno napomenuti da je previsoka koncentracija vitamina D povezana s povećanim rizikom za alergije kod djece do druge godine života.

  1. Prevencija raka

Vitamin D je izuzetno važan za regulaciju rasta ćelija i međućelijsku komunikaciju. Neka istraživanja su pokazala da kalcitriol (aktivna forma vitamina D) može smanjiti napredovanje raka tako što usporava razvoj novih krvnih žila u kanceroznom tkivu, čime se povećava uništavanje kanceroznih ćelija, smanjuje njihovo širenje i metastaza. Vitamin D utječe na 200 gena koji su neaktivni ako nedostaje ovaj vitamin.

Pored ovih najvažnijih funkcija, nedostatak vitamina D se veže i za povećan rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, multiple skleroze, autizma, Alzheimer-ove bolesti, reumatoidnog artritisa, astme, svinjske gripe, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ova veza potvrdila.

NEDOSTATAK VITAMINA D

Iako tijelo može proizvesti vitamin D, više je razloga zbog kojih može nastati njegova deficijencija u organizmu:

  • upotreba UVB zaštite od sunca i zaštite veće od SPF 30 sprječava tijelo da pretvori sunčeve zrake u vitamin D,
  • dugotrajan boravak u zatvorenim prostorijama,
  • potpuno pokrivanje tijela odjećom,
  • noćni rad uz odmaranje tokom dana,
  • visok nivo zagađivača u zraku koji sprječavaju prodor sunčevih zraka,
  • djeca koja se isključivo doje bez oralnog dodavanja vitamina D.

SIMPTOMI NEDOSTATKA I PREKOMJERNOG UNOSA VITAMINA D U ORGANIZMU

Simptomi nedostatka vitamina D u organizmu se ispoljavaju na slijedeće načine:

  • česte bolesti i infekcije,
  • umor,
  • bolna leđa i kosti,
  • osjećaj depresije,
  • sporo zarastanje rana,
  • gubitak kose,
  • bol u mišićima.

Dugoročni nedostatak vitamina D rezultira:

  • pretilošću,
  • dijabetesom,
  • hipertenzijom – povišenim pritiskom,
  • depresijom,
  • fibromijalgijom,
  • hroničnim umorom,
  • osteoporozom,
  • neurodegenerativnim bolestima (Alzheimer-ova bolest).

Gornja granica koja se preporučuje za unos vitamina D je 4000 IU dnevno. Prekomjeran unos vitamina D je jako teško dostići. Potrebno je preko 10 000 IU dnevno, kako bi se pojavili simptomi hipervitaminoze. Prekomjeran unos može biti uzročnik prekomjerne kalcifikacije kostiju, otvrdnjavanja krvnih žila, oštećenja bubrega, pluća i srca. Hipervitaminoza D uzrokuje simptome kao što su glavobolja i mučnina, gubitak apetita, suha usta, povraćanje, zatvor, proljev.

IZVOR VITAMINA D U HRANI

IZVOR KOLIČINA KONCENTRACIJA IU KONCENTRACIJA μg
Ulje bakalara 1 supena kašika 1360 34
Svježa haringa 113, 398 g 1056 26,4
Riba sabljarka 113, 398 g 941 23,525
Sirove maitake gljive 340 g 786 19,65
Losos kuhan 113, 398 g 596 14,9
Sardine konzervirane 113, 398 g 336 8,4
Obrano mlijeko 250 ml 120 3
Tunjevina konzervirana 85 g 68 1,7
Kokošje jaje 1 44 1,1

*IU – International Units – međunarodne jedinice

DNEVNE POTREBE ZA VITAMINOM D KOD DJECE I ODRASLIH

Djeca do 12 mjeseci – 400 IU

Djeca 1-18 godina – 600 IU

Odrasli do 70 godina – 600 IU

Odrasli preko 70 godina – 800 IU

Trudnice i dojilje – 600 IU

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/161618.php